Postoje knjige koje smo zaslužili pročitati s posebnom budnošću. I često im se vraćati s naročitom opijenošću. Za mene je Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića jedna od takvih knjiga

Kad je nekadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić Hrvatima u BiH poručio da je Sarajevo njihov glavni grad, i da oni ondje moraju rješavati svoje političke i statusne probleme, a da Hrvatska može samo „malo pomoći” i to tako da stvara povoljnu klimu za razgovore s bošnjačkom političkom klasom unutar Federacije, a i s Bošnjacima i sa Srbima unutar države Bosne i Hercegovine, bio je to jedan od najboljih političkih dana za Hrvatsku...

Odnosi Hrvatske i Srbije posljednjih 25 godina više su posljedica pritisaka ili direktiva međunarodne zajednice i ličnih inicijativa pojedinih političara na vlasti u obje zemlje, nego neke određene definisane politike razvoja veza

Nj.V. emira šeika Tamim Bin Hamad Al-Tani održao je govor tokom Opće debate na 76. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija New York, 21. septembar 2021

Bosanskohercegovačke političke stranke koje promovišu nacionalizam pružaju „glavni koncept” i „glavni okvir” za etnonacionalistički ekstremizam, pokazalo je posljednje istraživanje Atlantske inicijative u Bosni i Hercegovini. Zloupotreba religije i radikalna tumačenja, pojačavaju etnonacionalizam i doprinose ekstremizmu, kažu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) autorice izvještaja

Posljednja dešavanja u Crnoj Gori ponovo vraćaju u fokus ruski GRU. Zloglasnu rusku vojno-obavještajnu službu zaduženu za državne udare, atentate, trovanja, hibridne akcije i agresije, sajber napade, destabilizacije…

Ja sam predsjednik i Hrvata u Bosni i Hercegovini, izjavio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nakon sastanka sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom u New Yorku, te naglasio je kako zvanični Zagreb ima jasan stav prema Bosni i Hercegovini.

U ovosedmičnom Al Jazeera Svijet izvještava s kakvim problemima se suočavaju afganistanske izbjeglice u Francuskoj i Indoneziji.

Teatralni govor o stanju Evropske unije koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održala prošle srijede na plenumu Evropskog parlamenta drugo je njeno obraćanje ove vrste od kraja novembra 2019. godine, kada je izabrana na ovu visoku poziciju. Ni ovoga puta Zapadni Balkan se nije našao među najvažnijim godišnjim prioritetima evropskih institucija