Prodaja literature u džamijama bez nadzora

Prodaja literature u džamijama bez nadzora

E. Subašić (Preporod)

Očigledan je sve veći broj literature koja se promovira, ali i prodaje u džamijama, bilo da je riječ o knjigama ili, pak, o časopisima i novinama. Kada je riječ o prodaji, Islamska zajednica je na osnovu hadisa o zabrani kupoprodaje donijela fetvu prema kojoj je zabranjen svaki vid prodaje literature, osim one od čije prodaje se direktno pomažu institucije Islamske zajednice.

Zabrana prodaje u džamiji

“Ako knjigu posmatramo kao običnu robu, onda je njena promocija u džamiji promocija robe, što je zabranjeno. Ako na knjigu gledamo kao na zbir ideja, poruka, korisnih informacija i savjeta, onda njena preporuka i promocija spada u nasihat, što je dozvoljeno i u džamiji i van džamije. Ako je posmatramo iz oba ugla, dvodimenzionalno, onda se gleda na preovlađujuću dimenziju. Budući da je teško procijeniti, šta je preovlađujuće u svakom konkretnom slučaju, posebno kada knjigu promovira autor ili izdavač koji je istovremeno i prodaje, smatramo da bi bolje bilo izbjegavati promocije koje su istovremeno i prodajnog karaktera u džamijskom prostoru predviđenom za klanjanje. Naravno, ne treba tu previše cjepidlačiti, jer znamo da se promocije knjiga, posebno u iseljeništvu tretiraju i kao kulturno-vjerski događaji koji privlače džematlije u džamiju i da to ima i taj pozitivni efekat“, stoji, između ostaloga, u fetvi koju potpisuje fetva-i emin Enes Ljevaković.

Promocija neprovjerenog sadržaja

S druge strane, kada je riječ o promociji ili “dvodimenzionalnom“ promatranju prodaje literature u džamijama, poseban problem jeste sadržaj i kvalitet knjiga koje se nude. Naime, u džamijama u BiH, kao i u iseljeništvu, brojni pojedinci, bez obzira jesu li uposlenici Islamske zajednice ili ne, prodaju literaturu u čiji sadržaj Islamska zajednica nema uvid, te ujedno ni kontrolu nad prodajom i promocijom. Nerijetko je riječ o prodaji od koje koristi imaju samo autori i izdavači, a sam sadržaj može biti upitan s pozicije stanovišta islamske tradicije muslimana koju baštini Islamska zajednica. Stoga, u džamijama se mogu naći djela i izdanja koja promoviraju selefističke i šiijske tendencije, te različite ideološke platforme.
Glavni imam Medžlisa Sarajevo Ferid-ef. Dautović je u više navrata skretao pažnju na ovaj problem.
“Duže vremena skrećem pažnju da na terenu imamo knjige koje niko u Islamskoj zajednici nije pregledao i dao stručnu recenziju, niti imamo tijelo koje bi dalo mišljenje da li se neka knjiga može ili ne može promovirati i prodavati u džamijama i našim vjerskim objektima. Zbog nedefiniranog stava, naše džematlije se stalno zbunjuju. Ako neko kupi ili čuje za knjigu u džamiji, on ima predstavu da je ta knjiga relevantna i na osnovu koje može graditi svoj vjerski stav. U BiH i iseljeništvu vidio sam različite knjige koje nemaju nikakav certifikat Islamske zajednice niti je iko bio zadužen da pregleda sadržaj tih knjiga“, kazao je glavni imam Dautović.

Formirati redakciju za analizu sadržaja

Jedan od prvih prijedloga kojim se bavio Mesud Smajić, nakon preuzimanja funkcije direktora El-Kalema 2015. godine, bio je upravo pokušaj institucionalnog rješavanja problema nekontrolirane prodaje različitog sadržaja u džamijama.
“Rijaset treba formirati jednu redakciju, sastavljenu od naših eminentnih profesora i uposlenika Islamske zajednice, koja bi davala recenzije privatnim izdavačima koji žele distribuirati literaturu o vjeri putem infrastrukture Islamske zajednice. Ovim prijedlogom smo željeli izbjeći monopol da se nude samo izdanja El-Kalema, odnosno nisam za to da se zabrane izdanja drugih izdavača, ali mi, Islamska zajednica, odgovorni smo za ono što se nudi u džamijama, naročito danas kada se, kako vidimo, nudi svašta pa i djela s ekstremnim tumačenjima islama. Na ovaj način bismo imali kontrolu nad sadržajem koji se promovira u džamijama. Sada se u džamijama može prodavati bilo kakva literatura o vjeri. Svaki naš naslov u El-Kalemu ima recenziju, stoga i knjige drugih izdavača bi trebale proći stručnu recenziju. Naravno, izdavači bi trebali uključiti tu recenziju u sadržaj knjige, što bi bio jedan od uvjeta da imami promoviraju neku knjigu“, pojasnio je direktor Smajić.

Glavni imam Dautović je za formiranje ove redakcije imao konkretan i koristan prijedlog. “Imamo dovoljan broj kompetentnih ljudi za jednu vrstu ovakve redakcije. Međutim, bilo bi dobro da se angažiraju, sada slobodni od radnih obaveza, brojni profesori i uposlenici Islamske zajednice u penziji, koji bi mogli dati meritoran sud o tome da li se neka knjiga može nuditi našim džematlijama“, istakao je Dautović.

Spomenik nepismenosti

Direktor Smajić je istakao još jedan evidentan problem, kada je riječ o promoviranju izdanja nad kojima niko nema nadzor. “Knjige koje se nude trebale bi biti relevantan izvor informacija i znanja o vjeri, ali i sredstvo opismenjavanja. Sada imamo knjige izdavača gdje je upitan i stil, ali i pravopisni aspekt teksta. Te knjige su zoran primjer nepismenosti, zapravo svojevrstan spomenik nepismenosti. U tom kontekstu, Islamska zajednica trpi ogromnu nematerijalnu štetu, koja nam treba biti u prvom planu kada govorimo o ovom problemu“, kazao je Smajić.

Naravno, u svemu ovome najtežu ulogu imaju imami na koje se, ponekada, vrši pritisak da se promoviraju određena izdanja, a sami oni nemaju nikakvu korist od toga kao ni džemat. S druge strane, sami imami, za razliku od nekih drugih autora, nemaju podršku u promociji vlastitih djela u drugim medžlisima i džematima, što je dodatni paradoks u cijeloj ovoj priči.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar