Mladi u Hrvatskoj nisu sigurni jesu li više Balkanci ili Europljani

Mladi u Hrvatskoj nisu sigurni jesu li više Balkanci ili Europljani

Mladi u Hrvatskoj željeli bi biti Europljani, ali se često smatraju i Balkancima, odnosno imaju složene "mjesne" identitete, rezultati su istraživanja objavljenog u posljednjem broju naučnog časopisa Revija za sociologiju.

Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je učestvovalo 68 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj imenuju svoje identitete s obzirom na pripadnost mjestu ili pri­padnost društvenoj skupini koja sebe određuje mjestom.

Analiza je pokazala da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih po­dručja te između sjevera i juga, kaže se u članku koji potpisuju sociolozi Alistair Ross iz Velike Britanije te Saša Puzić i Karin Doolan iz Hrvatske.

„Javne rasprave u Hrvatskoj o "prostornoj" pripadnosti često se svode na pitanja nacionalnog identiteta i imenovanje toga ko je Hrvat, a ko nije. No, nalazi našega istraživanja upućuju na kompleksnost "prostorne" pripadnosti kod mladih kod kojih do izražaja, uz nacionalni, dolaze i lokalni, regionalni i nadnacionalni identiteti“, kazala je za Hinu izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru Karin Doolan.

Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju ka evropejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga evropejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu, ističe se.

Također, analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Evrope i Balkana. To je razdjelnica koja se uvijek nalazi sjeverozapadno od mjesta u kojem živi učesnik istraživanja. Iako po pravilu teže Evropi, učenici nemaju osjećaj da su prešli evropski "prag" te su još uvijek "nagnuti" prema Balkanu, koga opisuju kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan.

Jedan je od isječaka kojim sociolozi ilustriraju odgovore mladih navodi se u članku:

"Mislim da smo svi ponosni na Hrvatsku - ali opet nismo prijateljski prema Srbima i Slovencima - mrzimo Slovence - ali opet, mi se međusobno ne volimo u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj, ali smo odvojeni na mnogo načina - ne volimo ljude iz Zagreba, jer su Purgeri, ili ljude iz Splita ili Dalmacije nazivamo Tovari. Ne podnosimo se međusobno i ne podnosimo druge ljude. Ne znam kako to tako živimo! Mislim da je to uglavnom zbog sporta".

 Većina mladih artikulirala je prirodu onoga "biti Balkanac" kao stvarnosti koja se ne slaže s onim "biti Evropljanin".

"Europska" Hrvatska izraženije se očitovala samo u odnosu na one s istočne granice Hrvatske, uglavnom na Srbiju, koja je kod mladih primjer "pravog" Balkana, ističe se u članku.

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar