Borovac: Posvetiti pažnju pitanjima žrtava torture iz proteklog rata (Video)

Borovac: Posvetiti pažnju pitanjima žrtava torture iz proteklog rata (Video)

Razgovarala: Aida Kovač

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je u novogodišnjem intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) izjavila da će posebnu pažnju tokom naredne godine posvetiti pitanjima žrtava torture iz proteklog rata.

- Jer, najmanje što možemo da učinimo za naše ljude koji su preživjeli najteže oblike ratnog zločina jeste priznavanje statusa, jednak tretman za sve žrtve torture, jednaka prava, jednak obim prava bez obzira na nacionalnu pripadnost, mjesto stradanja i bez obzira gdje sada te žrtve torture žive – kazala je ministrica Borovac.  

Dodala je da je optimistična u pogledu donošenja ovog zakona o žrtvama torture u BiH, jer je po prvi put Parlamentarna skupština BiH dala nalog Vijeću ministara BiH i Ministarstvu za ljudska prava da urade ovaj zakon. Po njenim riječima, ovo nije prvi pokušaj da se na nivou BiH uredi ova itekako značajna oblast za žrtve torture u BiH.         

Ministrica Borovac je napomenula da je, pored zahtjeva Parlamenta BiH, ovo i zahtjev Evropske komisije, kroz izvještaje o napretku BiH.

- Optimistična sam, jer ovim zakonom na kojem smo radili tokom ove godine, ne određujemo karakter rata nego, prije svega, baziramo se na prava žrtava torture i to one evropske standarde za žrtve torture koji su utvrđeni međunarodnim dokumentima koje je BiH ratificirala - kazala je ministrica Borovac, te dodala kako smatra da će dobiti podršku za ove aktivnosti i od nevladinog sektora, međunarodnih organizacija, a prije svega domaćih institucija, „jer na ovaj način rješavamo jedno itekako značajno pitanje u BiH“.

Naglasila je da će kao ministrica za ljudska prava, i kao žena i majka, posebnu pažnju posvetiti žrtvama torture, i to žrtvama seksualnog nasilja, jer je odlučna da u BiH žrtve seksualnog nasilja imaju jednaka prava. Kaže da je svjesna potrebe sveobuhvatnog rješavanja ovog pitanja na nivou BiH.

- Smatram da uređivanje pitanja kao što su obilježavanja mjesta stradanja, odavanje počasti žrtvama jesu temelj na kojem počiva pomirenje u BiH i izgradnja povjerenja među narodima u BiH. Zato vjerujem da će nadvladati razum i da će u BiH i Vijeće ministara, a i Parlamentarna skupština BiH donijeti ovaj zakon - navela je državna ministrica za ljudska prava i izbjeglice.    

Najavila je da će, pored toga, Ministarstvo posebnu pažnju posvetiti i pitanjima nacionalnih manjina, te da će uraditi strategiju za pitanja nacionalnih manjina. Ocijenila je da je vrijeme, nakon popisa stanovništva, da se ovom pitanju posveti značajna pažnja.

- Strateški dokument koji treba da donesemo treba da važi u BiH. Na osnovu toga mislim da nacionalne manjine u BiH mogu da očekuju da se njihova prava na jednak način ostvaruju na cijelom području BiH - kazala je ministrica Borovac.

Ona se osvrnula i na ostale aktivnosti Ministarstva, te navela da je do sada, kroz Regionalni stambeni program, izgrađeno oko 600 stambenih jedinica, a „pred nama je u narednoj godini realan plan o izgradnji i dodatnih 1.000“.

- S druge strane, pored već započetih pet zgrada sa 128 stanova za korisnike kolektivnih centara, u narednoj godini planiran je početak izgradnje i dodatnih 13 zgrada sa 511 stambenih jedinica, ali i prva useljenja i zatvaranje postojećih kolektivnih centara - kazala je ministrica.

Po njenim riječima, sve to vodi ka ostvarenju strateškog cilja da svi kolektivni centri budu zatvoreni do kraja 2020. godine.

Upitana šta se čini na planu stvaranja uslova za održivi povratak, ministrica Borovac je istaknula da krov nad glavom nije garancija povratka.

- Zato me raduje da sve više naših partnera značajnu logističku, ali i finansijsku pomoć usmjeravaju u mjere održivosti koje se ogledaju u poboljšanju komunalne i društvene infrastrukture do mjera zapošljavanja, stvaranju mogućnosti za proizvodnju i privređivanje, obrazovanje te jednak pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, što su trenutno prepreke povratku u BiH – navela je Borovac.

Sve to su, dodaje, i mjere borbe protiv siromaštva, odnosno za poboljšanje uslova života naših građana.

- To iziskuje značajna sredstva. Samo na uzorku od 157 korisnika koji se stambeno rješavaju kroz Regionalni stambeni program potrebno je više od tri miliona KM za mjere održivosti povratka. Sve to su ulaganja sa dugoročnim pozitivnim efektima. Moramo imati dugoročne vizije, koje će zahtjevati mjere čiji rezultati će osigurati svjetliju budućnost za mlade i zadržati ih u domovini – smatra ministrica.

Govoreći o bh. dijaspori i aktivnostima koje se provode u toj oblasti, podsjetila je da je nakon usvajanja Politike o saradnji sa isljeništvom BiH pokrenut niz aktivnosti u cilju njene realizacije. Među njima je i izrada Starategije u čemu učestvuje više institucija BiH, odnosno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te ministarstava vanjskih poslova, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Centralne banke BiH, Agencije za unapređenje stranih investicija, Direkcije za ekonomsko planiranje BiH...

- U cilju jačanja kapaciteta jedinica lokalne samouprave za saradnju s iseljeništvom potpisani su memorandumi o saradnji sa 28 gradova i općina. Pri kraju su aktivnosti na uspostavi interaktivne platforme za komunikaciju s iseljeništvom. Na ovoj platformi iseljeništvo će imati mogućnost informirati se, razmjenjivati iskustva, promovirati inicijative za uključivanje iseljeništva u razvoj BiH... Također, treba pomenuti i aktivnosti koje se odnose na očuvanje maternjih jezika. U saradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH priprema se uspostava posebnog web portala za interaktivno dopunsko obrazovanje djece u iseljeništvu i učenje maternjih jezika - najavila je Borovac.

Napomenula je da je u toku mapiranje našeg iseljeništva u 10 zemalja: Austriji, Danskoj, Holandiji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji.

- Na taj način doći ćemo do podataka o broju, dobi, obrazovnoj strukturi, i ljudskim  potencijalima iseljeništva s ciljem boljeg poznavanja iseljeništva, boljeg razumijevanja njihovih potreba, kao i njihovih potencijala kojima mogu doprinijeti razvoju BiH.  Početkom naredne godine će temeljem rezultata mapiranja biti izrađene i preporuke institucijama u BiH za unaprjeđenje saradnje s iseljeništvom – kaže državna ministrica za ljudska prava.  

Govoreći o formiranju reprezentativnih tijela iseljeništva, pojasnila je da je uspostava reprezentativnih tijela iseljeništva u zemljama prijema aktivnost predviđena Politikom u cilju jačanja kapaciteta organizacija u iseljeništvu, a čime će biti olakšana i saradnja institucija BiH s većim brojem iseljenika. Reprezentativna tijela iseljeništva su zamišljena kao samostalna nezavisna tijela na čiji rad neće ni na koji način uticati institucije iz BiH.

Po njenim riječima, uloga reprezentativnih tijela će biti predstavljanje i zastupanje iseljeništva pred institucijama u BiH kao i u zemljama prijema, učešće u konsultacijama za izradu Strategije saradnje s iseljeništvom i drugih javnih politika u BiH, identificiranje problema iseljeništva u zemljama prijema te iniciranje i predlaganje nadležnim institucijama u BiH rješavanje pitanja koja su od značaja za rad i djelovanje iseljeništva u zemlji porijekla kao i u zemlji prijema...

Potcrtala je da formiranje reprezentativnih tijela ni u kom smislu neće uticati na postojeći način organizovanja iseljeništva, samo će olakšati komunikaciju iseljeništva s institucijama u BiH, te doprinijeti  boljoj saradnji s institucijama u zemljama prijema, kao i unutar samog iseljeništva.

Borovac kaže da je u Njemačkoj već u toku proces uspostave reprezentativnog tijela iseljeništva BiH. Do sada su održana dva sastanka s iseljeništvom, u Minhenu i Štutgartu, gdje je dogovoreno da će Reprezentativno tijelo u Njemačkoj biti sastavljeno od 28 predstavnika iseljeništva organizovanih u četiri regionalna odbora u Berlinu, Minhenu, Štutgartu i Frankfurtu.

- Uloga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva vanjskih poslova je isključivo pružanje podrške u uspostavi i radu ovih tijela. Diplomatsko konzularna predstavništva će pružati podršku Reprezentativnom tijelu u vidu uspostave, izbora članova, osiguranje prostora za sastanke, te međusobno umrežavanje članova Reprezentativnog tijela – kazala je ministrica Semiha Borovac u intervjuu za Fenu. 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar