Reis Kavazović: Zabrinuti smo zbog sve manjeg broja novorođene djece u BiH

  • (Foto: IZBiH)
  • (Foto: IZBiH)
  • (Foto: IZBiH)

Reisu-l-ulema Islamske Zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović posjetio je proteklog vikenda Medžlis IZ Vareš. U pratnji reisu-l-uleme Kavazovića bili su muftija sarajevski Enes-ef. Ljevaković, sekretar reisu-l-uleme Ahmed Purdić, savjetnik muftije sarajevskog Abdulgafar Velić, šef Odjela za mektebsku nastavu i mlade Rijaseta Enes Svraka, koji su s glavnim imamom Medžlisa Vareš Sadžid-ef. Ramićem posjetili mekteb u naselju Striježevo te prisustvovali času kojeg je vodio muallim Ramiz-ef. Zubača.

Razgovarajući s djecom i njihovim imamom reisu-l-ulema Kavazović se interesovao za uslove u kojima džemat i Medžlis djeluju. Ovom prilikom Reisu-l-ulema je podijelio i paketiće djeci. Učenicima se obratio i muftija Ljevaković, koji im je proučio da vole svoje mjesto i uvijek se brinu o njemu bez obzira gdje se nalazili.

Prije podne-namaza u džematskoj džamiji, reisu-l-ulema Kavazović i muftija Ljevaković su se obratili prisutnim džematlijama. Muftija Ljevaković je opisao mekteb kao temelj   „našeg identiteta i garant opstojnosti vjere na ovim prostorima“.

U svom obraćanju Reisu-l-ulema je iskazao zadovoljstvo radom s učenicima u mektebu ovog džemata, u kojem djeca učestvuju i u svim društvenim aktivnostima koje pokreće džemat.

Reisu-l-ulema je naglasio ogroman značaj porodice u odgojnom procesu.

„Četiri su roditelja: otac, majka, djed i nana. Svi oni imaju važnu ulogu u odrastanju naše djece. Ne može nam mekteb ništa zamijeniti. Djeca mogu doći do informacija, saznati nešto putem Interneta, ali samo mekteb odgaja. Bez roditelja, djeda i nane te efendije dijete neće biti odgojeno. U mektebu se djeca pripremaju da budu ne samo dobri i korisni građani naselja, grada, naše države, već građani svijeta. Naša misija je da pripremamo djecu ne za naše doba, već za doba u kojem će oni živjeti. Mi ne živimo život naših očeva niti će naša djeca živjeti naš život. Nema cijene koju Bošnjaci ne bi trebali platiti za mekteb i općenito za nauku djece. Znanje nema cijenu. Djeca se mogu nositi s izazovima u životu samo sa znanjem prožetim odgojem“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Reisu-l-ulema je izrazio i zabrinutost za sve manji broj novorođene djece u bh. mjestima:

„Postoje različiti razlozi, ali strah od neimaštine ne smije nikada biti razlog. Allah daje nafaku za svako dijete, prisjetimo se da svi dolazimo iz kuća u kojem je živjelo po sedmero i više djece“.

Džemat Striježevo ima 200 domaćinstava i 26 polaznika mektebske nastave. Džemat je dao osam šehida, te se 25. juni obilježava kao "Dan šehida" ovog džemata. Većina džematlija živi od poljoprivrede i stočarstva, dok neki stanovnici pronalaze posao i u obližnjim gradovima.

„Trend koji je prisutan u selu jeste smanjenje broja djece. Prije dvije godine imao sam 40 djece u mektebu. Iseljavanje je najočitije u Ostrlji u kojoj ne živi više niko. To je manje selo koji pripada ovom džematu, zajedno s naseljem Radonjići“, kazao je imam džemata Striježevo Ramiz-ef. Zubača, koji je porijeklom iz ovog mjesta u kojem je imam 17 godina. Inače, iz ovog džemata četvero djece pohađa Gazi Husrev-begovu medresu.

Nakon posjete džematu Striježevo, u sjedištu Medžlisa Vareš predstavljena je i Škola hifza, koju pohađa šest kandidata. Tri učenika ove škole, koji su proučili odlomak iz Kur'ana, Reisu-l-ulema je darovao prigodnim hedijama.

Održan je i radni sastanak s reisu-l-ulemom Kavazovićem, kojem su prisustvovali i: sekretar Almir Mešić, Ramiz-ef. Zubača, Omer-ef. Kurtagić, koordinatorica za brak i porodicu Medžlisa Sahudina Beganović, članovi Izvršnog odbora Osman Kapetanović, Adis Hrvat i Kenan Ahmetović; predsjednica Aktiva vjeroučitelja u Varešu Maida Muftić i šejh rifaijsko-befevijske tekije Azmir Muftić.

Ukupan broj djece koja pohađaju vjeronauku u Varešu je 406. Kada je riječ o infrastrukturi Medžlisa Vareš, koji ima jedanaest džamija, u šest džemata koji su aktivni na području ovog medžlisa, uz formalno sedmi na Karićima, situacija je dobra.

Oni objekti koji su u ratu porušeni su uglavnom obnovljeni, a pojedini i nanovo izgrađeni. Što se tiče odnosa vjerskih zajednica i crkava u Varešu, kako nam je rekao glavni imam Sadžid-ef. Ramić, „za nekoga ko dolazi sa strane bit će iznenađen izuzetno dobrim odnosima“.

“I to kako prije rata tako i poslije rata. Iako su se desili zločini, ne postoje problemi kakve imaju druge sredine u BiH, gdje se dešavaju međusobne konfrontacije“, kazao je efendija Ramić.

Prije agresije 1992-1995. godine ovaj grad od 22.300 stanovnika, raspoređenih u 85 naselja, bio je svojevremeno jedan od vodećih industrijskih sredina u Bosni i Hercegovini, ali i u bivšoj Jugoslaviji.

Tada je u njemu bilo zaposleno više od 6.000 radnika od čega je njih 1180, prema dostupnim podacima, radilo u negdašnjem rudniku željezne rude, a 900 u željezari, njih 250 u Metalopreradi, dok je rudnik olova, cinka i barita upošljavao 120 radnika. Veliki broj njih je radio i u sektoru prerade drveta 630, u šumarstvu 750 radnika i dr. Poređenja radi, sada Vareš ima oko 9000 stanovnika od kojih nešto više od hiljadu radi.

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar