Nedovoljan unos joda uzrokuje brojne poremećaje

Nedovoljan unos joda uzrokuje brojne poremećaje

Piše: Adriana Domazet

U Izvještaju o provedenom istraživanju kvaliteta soli na tržištu BiH u 2017. godini, koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, rezultati su pokazali da od 260 uzoraka soli, 162 nisu u skladu s važećim propisima, dok njih 98 odgovara zakonskim propisima.

Ističe se da se najčešći uzroci neispravnosti odnose na nepravilne deklaracije proizvoda, koncentraciju joda i odstupanja kada je riječ o organoleptičkim svojstvima (strana tijela i mirisi).

Tim povodom, dr. Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH rekla je za Fenu da je kuhinjska so koju unosimo kako bi doprinijeli okusu naše hrane značajna zbog toga što s njom unosimo i jod neophodan za rad i razvoj organizma, ali i zbog toga što njen pretjeran unos predstavlja rizik za obolijevanje srca i krvinih sudova.

 - Kada govorimo o unosu joda, od posebne je važnosti za zdravlje jer nedovoljan unos joda uzrokuje brojne razvojne i funkcionalne poremećaje koji se zajednički nazivaju poremećaji uzrokovani nedostatkom joda (eng. Iodine deficiency disorders - IDD) - kazala je Filipović-Hadžiomeragić.

Pojašanjava da u nutritivnom smislu jod spada u elemente u tragovima, odnosno mikronutrijente, te su potrebe za jodom male, ali se on mora unositi u organizam svakodnevno.

- Dnevne potrebe odraslih za jodom iznose 150 mcg/ dan, dok su dnevne potrebe kod  trudnica i dojilja veće i iznose 250-300 mcg dnevno za trudnice i 225-350 mcg dnevno za dojilje - istakla je Filipović-Hadžiomeragić.

Kako je naglasila, jod se u organizmu nalazi u sastavu hormona štitnjače, koji su neophodni za odvijanje ćelijskog metabolizma.

 - Manjak joda u organizmu uzrokuje pojačan rad štitnjače kojim se pokušava nadoknaditi manjak hormona, te posljedično povećanje štitnjače odnosno razvoj strume ili guše. Ako postoji izrazit nedostatak joda u ishrani javlja se endemska gušavost i kretenizam, povećan broj perinatalnih smrti i smrti dojenčadi te mnogi drugi razvojni poremećaji - pojasnila je.

Blagi do umjereni nedostatak joda u ishrani može uzrokovati nastanak guše te sporiji psiho-motorni i mentalni razvoj uz niži kvocijent inteligencije.

Neadekvatan kvalitet soli, posebno nedovoljna koncentracija joda u soli može dovesti do neadekvatnog unosa joda u organizam što predstavalja rizik po zdravlje.

 - Kod odraslih se taj nedostatak manifestuje u vidu pojave  guše, hipotireoidizma, oštećenja mentalnih funkcija i smanjenja fertiliteta. Na neadostatak joda posebno su osjetljive vulnerabilne populacione grupe kao što su trudnice, dojilje i dojenčad - ističe Filipović-Hadžiomeragić.

Kako je naglasila, neadekvatan unos joda kod trudnica dovodi do usporenog rasta i razvoja fetusa, poremećaja vida i sluha, usporenog mentalnog sazrijevanja i mentalne retardacije.

 - Ukoliko se navedeni poremećaj ne prepozna u toku trudnoće, a ni poslije poroda u doba laktacije i nekoliko prvih godina života, dešavaju se trajne posljedice - rekla je.

Filipović-Hadžiomeragić je također kazala da nedostatak joda kod djece i adolescenata može rezultirati sa razvojem gušavosti, usporenim fizičkim i mentalin razvojem, te smanjenom inteligencijom.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar