Akademik Filipović za INS: Mak Dizdar je podmuklo ubijen!

Akademik Filipović za INS: Mak Dizdar je podmuklo ubijen!

Razgovarao: Faruk Vele

Mak Didzar je podmuklo ubijen, kaže u razgovoru za bh. informativni servis INS akademik Muhamed Filipović (88), jedan od najvećih živućih bosanskohercegovačkih intelektualaca, član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), govoreći u povodu 100 od rođenja zasigurno najvećeg bh. pjesnika.

- Kada čovjek čuje da je neko rođen prije 100 godina, a da je umro prije 46 godina, to je onda tužna činjenica. Kod Maka imamo dvostruku stvar. Radujemo se što smo imali jednog takvog čovjeka koji je nesumjivo najveći pjesnik koji se kod nas rodio i ostavio nam kulturno i književno blago neizmjerne kulturne vrijednosti. S druge strane, sebi postavljamo pitanje kako to da čovjek umire tako rano, a nije bio teško bolestan, kazao je Filipović.

Veliki Mak

Također, Filipović ističe da je jedan od rijetkih među živima koji je imao čast da druguje sa Makom Dizdarom. Ali, s druge strane, žali jer u okviru zvaničog obilježavanja prvih 100 godina Maka Dizdra neće imati priliku da govori o njegovom djelu.

- Ako vi previdite vezu između Makove poezije i eseja "Bosanski duh u književnosti, šta je to", čiji sam ja autor, vi ne zate ništa. Kako smo mi došli i koji je to put naše emancipacije i šta je otvorilo put taj? Nisu se naši političari borili za emancipaciju muslimana, Bošnjaka. Također naše mjesto u svijetu i pod suncem neće izboriti nikakav političar, već ono što smo u duhovnom i kulturnom polju stvorili, govori on.

Koga smatra suodgovornim za Makovu preranu smrt?

Najprije, podsjeća da je Makov uspjeh izazvao ljubomoru političkih elita, jer "oni nemaju uspjeha". Dodaje da je, također, među pjesnicima i književnicima bilo 20-tak kandidata koji su bili ljubomorni na Makov uspjeh, posebno nakon "Kamenog spavača", te da su oni htjeli biti "prvi i najveći".

- Počevši od Rajka Noge pa nadalje. Bila je cijela grupa pisaca. Neke sam ranije i spominjao u javnosti... Mislili su da Makova afirmacija nosi ogromne pare. Počeli su protiv njega kampanju. Ta kampanja je bila užasno prljava. Ali, protiv Maka je bila grupa beogradskih književnika, koji su tada dominirali oko "Književne riječi" i Francuske 7, odnosno Udruženja književnika Srbije. Otuda je kampanja grupe tada mladih književnika u Sarajevu bila podržavana. Uvjeren sam da su posredno izazvali njegovu smrt, da je srce njegovo popustilo, govori Filipović, dodajući da su "puleni iste fantomske grupe književnika" i njega napadali.

5426b6a5-73c0-474e-b0fd-7c37b0765237-muhamed-prof-filipovic-1-ff.JPG - Akademik Filipović za INS: Mak Didzar je podmuklo ubijen!

Sjeća se da mu se Mak povjerio prilikom zajedničkog odlaska na dženazu čuvenom osmanisti Hazimu Šabanoviću Poriječanima.

- Govorio mi je svoje muke. Kampanja protiv njega je trajala, a on nije mogao da odgovori jer nije imao gdje! Nijedan list koji su donosili pamflete protiv njega nije htio da obavi odgovore, a nije mogao da koristi svoj časopis "Život" u svoju odbranu, jer to nije fino, gospodski, korektno, da se u svom časopisu obračunava s ljudima, navodi on.

Žestoki progoni

Što je nagore, grupa koja  je napadala Maka imala je veze s vlastima.

- Završni udarac, koji ga je ubio, jeste pismo da će biti nasilno iseljen iz stana u koji se navodno nelegalno uselio. Mak je dobio neki stan a optuživali su ga da je svoj stan dao djeci. Htjelo ga se moralno okrnjiti. To ga je strašno pogodilo pa je dobio infarkt. Ali malo ljudi zna da je on imao infarkt i nešto ranije. Kada je kampanja bila najžešća, ali još uvijek literalna, imao je jedan infarkt koji je dobio na nekropoli stećaka. Govorio je da ga je steglo, da nekoliko sati nije moga da hoda, piše, da ga je gušilo. Jedan mu je prijatelj pomogao. No, ovaj drugi udar ga je ubio, otkriva Filipović.

Ovo, dodao je Filipović, nije prvi slučaj da jedan naš veliki književnik tako stradao.

- Tako je ubijen i Skender Kulenović. Obaviješten da je dobio NIN-ovu nagradu i da dođe da je primi. A kade je došao, rečeno je da je nagrada dodijeljena drugom. Bio se obradovan da mu Beograd konačno da neko priznanje nakon godina poniženja, a onda je doživio ogromno razočaranje. Ovo su sve psihološke metode. Koristi se rovito psihičko stanje kod čovjeka, koje se proizvodi, da mu se zada konačan udarac. Tako on sam sebe takoreći ubije, njegovo tijelo popusti, naglasio je Filipović.

Ogorčen je jer Maka i danas koriste "razni politički skupovi", citirajući se njegove pjesme "kao da se slijede njegove ideje", a "njegove ideje niko nije elaborirao, izložio niti poštovao".

- Maka Dizdara ja sam ga jako dobro poznavao, drugovao sam s  njim, postali smo brzo prijatelji. On je bio fin čovjek, mekan, pravi naš Bošnjo... Nije imao teške riječi, zle pomisli. Nisam ga čuo da je protiv nekog zločesto mislio, govorio, odnosio se... Jednostavno radovao se životu, ljudima, susretima... To je jedan od bitnih karakteristika mentaliteta jednog Bošnjaka. Mi Bošnjaci smo rođeni iz osjećaja slobode i solidarnosti. To što nas je okupilo i učinilo jednim narodom jeste to što smo željeli i voljeli slobodu i što smo željeli da među ljudima vladaju bratstvo i ljubav. Napustili smo našu arijansku varijantu hristološkog vjerovanja i prihvatili islam. Nas niko nije gonio u islam, već nas je gonila naša priroda. Islam je zastupao ideju slobode vjerovanja, a u to vrijeme je sloboda vjerovanja bila simbol svake slobode, kaže Filipović.

Mislio je da ne može...

Prema tome, dodao je, u Maku je kao u pojedincu, u osobi, bio izražen genotip našeg čovjeka bogumila, Bošnjaka, muslimana, stopljenog u jednog bića.

- Vidjelo se da je on talentiran. No, u jednom trenutku bio je pomalo rezigniran, govorio mi je da ne može da stvori veliku poeziju. Ja sam mu rekao: "Ti ne treba da se brineš, ti si autentičan pjesnik. To se vidi iz tvoje poezije koja se može kvalificirati kao tipska, poezija socijalne vrste. Ti odstupaš od toga. Ti imaš note koje nisu tipične za tu vrstu poezije i ti ćeš naći jezik, govor svoj". Pjesnik se rađa u smislu potencije, ali pjesnik sam sebe mora proizvesti. Kada je počeo da piše pjesme iz kasnijeg ciklusa, on je to meni pokazivao i ja sam mu kazao da je pronašao rudnik, zlatnu žilu, sjeća se Filipović.

Gdje je tajna Makovog ogromnog djela?

- Naše biće uopšte i naše biće duhovno ne može da se izrazi ako ne uspostavi vezu s krojenima našim. Naši korjeni nisu samo u islamu već i u onom što je bili prije njega. Ja sam Maku rekao da pravi naš most. Tako je i bilo. Sreća je da imao Ahmeta Hromadžića koji je bio veliki izdavač i književnik. On je volio Maka, kao čovjeka, privukao ga je u Izdavačku kuću "Veselin Masleša". Trudio se oko toga, trudio se da se "Kameni spavač" objavi na adekvatan način. To je knjiga poezije koja je kod nas izdana s velikom pažnjom izdavača i angažmanom. To je prva promocija koja je organizirana javno, uz koktel. Ahmet Hromadžić je učinio puno da Didzar uđe u književni života na jedan takav veliki i njemu dostojan način, govori Filipović.

Mak Didzar je, veli, bio autentičan pjesnik.

- Takvih je bilo malo. Mak je bio jedini pjesnik vrhunske kvalitete koji se mogao stavljati u rang sa Rilkeom ili drugim velikim  pjesnicima evropske moderne. Prema tome, odmah je skrenuo pozornost na sebe, počeo dobivati nagrade. Njegova afirmacija je bila nezadrživa. Ali, on se nije gurao, nije kucao na razna vrata, molio... Bio je sabran, dostojanstven, koncentriran na svoj rad... Studirao je neke filozofske pisce samo da bi bolje razumio šifru govora stećaka. Malo to ljudi zna. Tako, kad je radio na "Kamenom spavaču", gotovo nije imao šta jesti. Tad smo se dogovorili da izvršimo pritisak na predsjednika tadašnje Kulturne zajednice Sarajeva da mu se dodijeli jedna nagrada oko 200.000 dinara da se podrži njegov rad. Sjećam se rahmetli Ćamil Sijarić je govorio tom prilikom, ističe naš sagovornik.

Stvaraoci kakvih nema nijedan narod

Bosanskohercegovački i bošnjački stvaraoci rođeni i srtvarali početkom 20. stoljeća, kaže Filipović, ostavili su velika djela.

- Od Ahmeda Muratbegovića, Hasana Kikića, Skendera Kulenovića, Mehmeda Meše Selimovića do Maka Dizdara imate jedan buket književnika takvog kvaliteta kakvih nema na širim prostorima. Mi imamo u jednom krakom vremenu da se rodila grupa od desetak veoma značajnih pisaca da takvu grupu u kratkom vremenu, na malom prostoru, nema nijedan drugi narod. Oni nas prave zemljom, oni nas prave duhovnim, društvenim i historijskim činjenicama, zaključio je Filipović.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar